Panel: Kako institucije i dobri primjeri prakse mogu pomoći europskom filmu tijekom COVID-19 krize

13/11 | PETAK | 13:00
online
otvoreno za javnost

U suradnji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, DKE – Ureda MEDIA Hrvatske i Zagreb Film Festivala

Nastavak suradnje nagrade LUX i ZFF-a

Europski audiovizualni sektor doživio je ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice zbog krize uzrokovane virusom COVID-19. Baš kad smo pomislili da ćemo se uspjeti izvući iz nje, čini se da je COVID-19 uzvratio udarac!

Trenutne posljedice krize bile su raznolike i zahvatile su gotovo sve glavne grane audiovizualnog sektora, od prekida produkcijskih projekata do zatvaranja kina. No ima i uspješnih priča, koje treba promovirati u ovim teškim vremenima.

Za naše panel-rasprave danas, važno je naglasiti da je 19. ožujka 2020. godine Europska komisija usvojila Privremeni okvir kojim se državama članicama omogućuje da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi pomoći gospodarstvu zbog pandemije COVID-19 i neposredno nakon, 17. travnja 2020., Europski parlament usvojio je Rezoluciju o koordiniranom pristupu u borbi protiv pandemije uzrokovane virusom COVID-19 i njezinih posljedica.

Uz vladinu/parlamentarnu podršku, mobilizirani su nacionalni filmski i audiovizualni fondovi diljem Europe kako bi se poduzele mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije uzrokovane virusom COVID-19 za razne grane filmskog i audiovizualnog sektora. Reorganizirali su svoje djelovanje i interne procedure da mogu nastaviti djelovati i pružati pomoć, prilagođavajući postojeće sheme da uvedu veću fleksibilnost ili stvaranjem specifičnih shema za olakšavanje poteškoća s kojima je sektor suočen. Neke mjere koje su filmske agencije poduzele vezane su za filmski i audiovizualni sektor u cijelosti, dok su druge ciljale specifične podsektore, odnosno produkciju, distribuciju i izlaganje, kao i događanja i festivale. Poduzet je širok i raznolik niz mjera, od stvaranja novih fondova za hitne slučajeve do olakšavanja uvjeta za pristup podršci, povećanja financijske pomoći, osnivanja pomoćnih usluga itd.

Stoga je važno raspravljati o mogućnostima koje nacionalne i institucije EU mogu poduzeti kako bi zaštitile producente i kina u ovom teškom razdoblju. Kako bismo otkrili primjere dobre prakse u Europi, pozvali smo filmske producente, kinoproducente, organizacije, ali i predstavnike Europskog parlamenta, Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog audiovizualnog centra i Europa Cinemas, čiju političku podršku sad trebamo više nego ikad!

Pridružite nam se na dvije produktivne panel-rasprave da vidimo kako možemo pomoći i biti jedni drugima pozitivni primjeri u borbi protiv COVID-19 krize!

 

Martina Petrović, DKE — Ured MEDIA Hrvatske

Inja Korać, Zagreb Film Festival

 

moderatorica

Martina Petrović

Većinu radnog iskustva stekla je u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju pri Ministarstvu kulture. Od 2008. godine aktivno sudjeluje u osnivanju Hrvatskog audiovizualnog centra, gdje je kasnije imenovana kao voditeljica MEDIA deska Hrvatske. Na temelju uspješnih rezultata HRUP joj dodjeljuje prvu Nagradu Albert Kapović 2010. godine. Kao voditeljica DKE – Ureda MEDIA aktivno sudjeluje u organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – instrumenata naobrazbe, informiranja i umrežavanja europskih filmskih profesionalaca.

PANEL 1: Producirati ili ne u doba pandemije COVID-19?

Krešimir Partl

Diplomirani politolog. Obnaša dužnost državnog tajnika u Ministarstvu kulture i medija RH za područja razvoja kulture i umjetnosti, investicija u kulturi, zaštite kulturne baštine, međunarodne kulturne suradnje i europskih poslova, programa Europske unije te područja medija i audiovizualnih djelatnosti. Voditelj je radnih skupina za izradu zakonskih propisa i strateških dokumenata iz područja kulture. Predsjednik je odbora za praćenje strateškog projekta Arheološki park Vučedol te je nadležan za provedbu i upravljanje fondovima, projektima i programima Europske unije.

Julie-Jeanne Régnault

Glavna tajnica Europske udruge filmskih centara, udruge nacionalnih filmskih i audiovizualnih agencija koja predstavlja 35 javnih tijela diljem Europe. Prije je vodila Odjel za europske poslove u francuskom Nacionalnom centru za film i pokretne slike (CNC) te je sudjelovala u pregovorima oko revidirane Direktive za audiovizualne medije (AVMSD), reforme autorskih prava i implementacije programa MEDIA. Julie-Jeanne diplomirala je međunarodne odnose i magistrica je europskog prava i europske javne politike. Završila je program EAVE.

Ada Solomon

Zamjenica predsjednika EFA-e, izvršna predsjednica mreže EWA, članica uprave ACE-a, nacionalna koordinatorica programa EAVE, osnivačica kulturnog društva NexT i jedna od osnivačica Rumunjskog saveza producenata. Primila je europsku koprodukcijsku nagradu – Prix Eurimages 2013. Kao producentica i koproducentica osvajala je nagrade na festivalima kao što su Sundance, Berlin, Cannes, Locarno i Karlovy Vary. U profesionalna priznanja ubraja Srebrnog leoparda za Srca s ožiljkom, Zlatnog medvjeda za Pozu djeteta, Srebrnog medvjeda za najboljeg redatelja za Bravo! Radua Judea i dr.

Ankica Jurić Tilić

Diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomantica EAVE-a, članica ACE-a, inicijative Producers on the Move i EFA-e. Kao producentica potpisuje više od 20 dugometražnih igranih filmova, nekoliko TV-serija i niz kratkih filmova. Za svoje filmove primila je velik broj međunarodnih nagrada, a dva su joj se filma našla u kategoriji najgledanijih filmova godine na domaćem tržištu. Među recentnijim filmovima su joj Kosac Zvonimira Jurića (Toronto IFF 2014.), Zvizdan Dalibora Matanića (Cannes 2015. – nagrada žirija) te Ne gledaj mi u pijat Hane Jušić (Dani autora u Veneciji 2016.).

Petra Kammerevert

Diplomirala je društvene znanosti na Sveučilištu Duisburg-Essen (UDE). Godine 1984. pridružila se Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD). Od 2002. do 2009. radila je kao stručna savjetnica radijske i televizijske ustanove ARD. Od 2009. služi kao europarlamentarka i dio je grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Članica je Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT). Uz Sabine Verheyen, Kammerevert je 2016. odabrana kao koizvjestiteljica za Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, kojom se žele uvesti nameti i kulturne kvote servisima poput Netflixa.

Predrag Fred Matić

Osnovnu i srednju školu završava u Vukovaru, a dvogodišnji studij na Pedagoškom fakultetu u Osijeku gdje stječe zvanje nastavnika razredne nastave. Od 2011. do 2016. obnašao je dužnost ministra branitelja. Saborski zastupnik SDP-a u 8. i 9. sazivu Hrvatskog sabora. U Europski parlament izabran je 2019. član je odbora za ribarstvo (PECH), kulturu i obrazovanje (CULT) te zamjenski član odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM).

PANEL 2: Kako spasiti kina u doba pandemije COVID-19?

Christian Bräuer

Predsjednik Međunarodne konfederacije umjetničkih kina (CICAE) i direktor kinomreže Yorck Kinogruppe, koja upravlja s 14 umjetničkih kina u Berlinu. Željan unaprijediti filmsku industriju, također je član vijeća FFA-a (Filmförderungsanstalt), njemačke federalne uprave za film, predsjednik upravnog vijeća njemačke udruge umjetničkih kina AG Kino Gilde te glavni tajnik Europa Cinemas. Međunarodna konfederacija umjetničkih kina neprofitna je organizacija čiji je cilj promicanje kulturne raznolikosti u kinima i na festivalima. Broji više od 2000 članova i 4000 dvorana u 46 zemalja.

Nico Simon

Rođen 1952. u Luksemburgu, Nico Simon isprva je bio nastavnik jezika nakon studija društvenih znanosti. U Luksemburgu je sudjelovao u stvaranju prvog „artpleksa“ u regiji. Kao dio programa Ministarstva kulture, pomagao je pri stvaranju mreže regionalnih kina diljem zemlje. Kinoizložbe su mu 1991. postale posao. Bio je direktor međunarodne grupe Utopia od 1994. do 2015. Također je bio član Upravnog odbora Filmskog festivala grada Luksemburga. Od 2013. je predsjednik mreže Europa Cinemas.

Alen Munitić

Umjetnički direktor Kina Mediteran i Festivala mediteranskog filma Split (FMFS). Pokrenuo je FMFS 2008., nakon 10 godina iskustva na različitim hrvatskim festivalima, kao što su Zagreb Film Festival, Motovun Film Festival, ZagrebDox i Animafest Zagreb. 2012. pokrenuo je Kino Mediteran, projekt oživljavanja kina na hrvatskim otocima i u obalnim gradovima u kojima su kina već dugo zatvorena. Kino Mediteran je i regionalni distributer s fokusom na europskim nezavisnim filmovima. Alen je 2018. imenovan predsjednikom Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača Kino mreža.

Christopher P. Marcich

Chris je proveo 16 godina radeći za Vladu SAD-a. Tamo je kao pregovarač radio na pitanjima međunarodne trgovine i oblikovanju trgovinske politike SAD-a. Bio je pomoćnik trgovinskog predstavnika SAD-a za Europu, odgovoran za trgovinske odnose unutar regije. Od 1995. do 2016. godine radio je kao predsjednik i koordinator međunarodnih poslova Američke filmske asocijacije (MPA). Od 2013. predsjednik je izvršnog odbora AGICOA-e, udruge audiovizualnih producenata i njihovih društava za upravljanje kolektivnim pravima. Godine 2019. izabran je za ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

Željana Zovko

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu u svom drugom mandatu (2019.–2024.). Članica Odbora za vanjske poslove i izaslanstva za odnose s BiH te Kosovom i zamjenska članica Odbora za kulturu i obrazovanje, Pododbora za sigurnost i obranu, Izaslanstva za odnose s SAD-om, kao i Izaslanstva u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini. Djeluje kao promotorica europskog mišljenja, koje vidi kao model mirnog i sporazumnog promišljanja. U EP-u zauzima humanitaran stav i promiče osviještenost o ljudskim pravima, jednakosti spolova i demokraciji u svrhu nastanka i djelovanja pravednog sustava za svakog građanina Europe i svijeta.